• POZIV ZA HITNE SLUČAJEVE!

O nama

Dobrovoljna, stručna, humanitarna i
nestranačka udruga javnog značaja.

Osnovni ciljevi su sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći
u planini i na drugim nepristupačnim područjima
i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći
treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti
tehničku opremu za spašavanje u planinama u
svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine.

O nama
Clanstvo

Članstvo

Kandidatura za članstvo u GSS HBŽ ostvaruje se putem javnog poziva,
koji se objavljuje jednom godišnje, sukladno odluci Upravnog odbora GSS HBŽ.
Kandidat/kinja mora biti punoljetan/na, posjedovati dobre psihofizičke sposobnosti
te se dragovoljno opredijeliti da će svoje vrijeme besplatno posvetiti
spašavanju ljudskih života. Kandidati se kroz svoj pripravnički staž
trebaju iskazati kao moralne i odgovorne osobe, motivirane za pomaganje ljudima.
Od kandidata za članove GSS HBŽ očekuju se odricanje, zalaganje
i trud te spremnost na usvajanje novih znanja.

Status pripravnika

Kandidat se prima u Stanicu u statusu pripravnika, a koji traje minimalno godinu
dana. Kandidat je za vrijeme pripravničkog staža dužan položiti tečaj medicine gorskog spašavanja, SAR (Search and Rescue), te minimalno jedan tehnički tečaj (tečaj spašavanja u ljetnim uvjetima, tečaj spašavanja u zimskim uvjetima ili tečaj speleospašavanja)

Status spašavatelja i redovnog člana

Polaganjem navedenih tečajeva, te proticanjem minimalno godinu dana, a uz odluku UO, kandidat za člana se prima u stanicu, dobiva status spašavatelja i redovnog člana.

Status gorskog spašavatelja

Nakon završenog cjelokupnog školovanja (položenih svih 5 osnovnih tečajeva) koje traje minimalno dvije godine, na prijedlog mentora i Stanice, spašavatelj pristupa ispitu za gorskog spašavatelja koji je cjelovit i obuhvaća teoretski i praktični dio iz gorskog spašavanja. Nakon položenog ispita postaje se gorskim spašavateljem,
te prima značku s brojem.

Kategorije, statusi, obveze i prava članova stanice GSS HBŽ
reguliraju se Pravilnikom o kategorizaciji i statusu članova službi saveza
GSSuBiH – GSS stanica HBŽ.

Walther White

FOUNDER

Skyler White

DESIGNER

Mike Ehrmantraut

DEVELOPER

Mike Ehrmantraut

DEVELOPER
Clanstvo
Savjeti

Savjeti

Boravak u prirodi se u trenutku može pretvoriti u opasnu aktivnost ako za “napuštanje civilizacije” niste
adekvatno pripremljeni. Unatoč svim mogućim savjetima,
nitko vam ne može garantirati potpunu sigurnost. Međutim, ukoliko se pridržavate
nekih osnovnih pravila ta opasnost se može svesti na minimum. Nadamo se da će
vam navedeni savjeti pomoći u sprječavanju nesreća ili
pak u rješavanju nastalih problema.

Nesreća u prirodi

Nesreća u prirodi

Za pravilno postupanje prilikom nesreće u prirodi, potrebno je prije svega zadržati prisebnost te pokušati umiriti unesrećenu osobu. U skladu sa svojim mogućnostima pružite unesrećenom prvu pomoć i što prije obavijestite GSS.

Informacije koje trebate predati GSS-u:

– tko daje informaciju (ime, prezime, telefon/mobitel), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim?
– odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik)?
– što se dogodilo?
– mjesto nesreće?
– kada se nesreća dogodila?
– tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa)?
– što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten)?
– vremenske prilike na mjestu nesreće?
– kakav je prilazni put do mjesta nesreće?

Planinarenje

Planinarenje

– U planinu nikada ne idite sami.
– Odlazak u planinu najavite svojim bližnjima ili gorskoj službi spašavanja.
– Proučite planinarsku turu na koju idete i vodite računa o njenoj težini i vremenu trajanja.
– Provjerite vremenske prilike prije i tijekom planinarenja.
– Važno je imati pravu opremu u skladu s vremenskim uvjetima i morfologiji terena.
– Ture birajte u skladu s godišnjim dobima i vlastitom kondicijom. Počnite polako i krećite se prema zahtjevnijem. U grupama uvijek uzmite u obzir najslabijeg člana grupe.
– U ruksaku nosite samo neophodne stvari (prva pomoć, hrana, voda, presvlaka, čeona lampa…).
– Hranu i vodu nosite u umjerenim količinama ako ćete na putu imati priliku zastati na mjestima na kojima ćete to moći nabaviti.
– Uzmite u obzir i vrijeme – dakle krenite pravovremeno i iskoristite hladnije jutarnje sate.

Penjanje

Penjanje

Prije nego se počnete baviti penjanjem, preporuka je da završite neku od sportsko penjačkih ili alpinističkih škola. U početku svakako idite na penjanje s nekim iskusnijim od vas dok ne steknete sigurnost u sebe. Korisni savjeti iskusnijeg penjača pomoći će vam da puno brže i sigurnije napredujete.

Pokušajte što češće odlaziti na penjačke treninge u dvorane s umjetnom stijenom ili na kratke sportske smjerove u stijeni. To će vam omogućiti da steknete dovoljno snage i gipkosti. Ako ste imali dulju pauzu, a spremate se na sportsko-penjački izlet, svakako ponovite tehnike osiguravanja, ukopčavanja i prevezivanja na štandu, a za alpinistički izlet uz sve ovo obnovite još i znanje postavljanja međuosiguranja, izrade sidrišta i tehnike abseilanja.

Prije penjanja provjerite vlasititu ili iznajmljenu opremu, informirajte se o penjalištu, te komunicirajte s partnerom.

Skijanje

Skijanje

Deset pravila Međunarodne skijaške federacije (International Ski Federation – FIS) o sigurnosti na skijalištima

1. Skijaš se mora ponašati tako da ne naškodi i da ne ugrožava druge skijaše ili boardere
2. Brži skijaš mora izabrati svoju putanju tako da ne ugrožava skijaša ispred sebe
3. Prilikom obilaženja, brži skijaš mora ostaviti dovoljno prostora sporijem skijašu
4. Brzinu vožnje skijaš mora prilagoditi svojem znanju, situaciji na stazi i gustoći prometa ostalih skijaša
5. Skijaš koji siječe stazu mora prvo provjeriti promet na stazi te se uvjeriti da može nesmetano prijeći na drugi kraj staze
6. Skijaš se ne smije zaustavljati na nepreglednim mjestima na stazi. Na prijelomnicama, dijelovima sa slabijom vidljivošću i uskim prijevojima
7. Skijaš smije za penjanje i hodanje po stazi koristiti isključivo dobro vidljiv rub staze
8. Skijaš mora poštovati oznake, upozorenja i prometne informacije na skijalištu
9. U slučaju nesreće svaki je skijaš dužan sa skijama označiti mjesto nesreće te po potrebi pozvati gorsku službu spašavanja te hitnu pomoć
10. Svaki skijaš je dužan, po zahtjevu odgovorne osobe na skijalištu, pokazati svoju ski kartu te osobne isprave

Brdski biciklizam

Brdski biciklizam

– Provjerite imate li odgovarajuću opremu! Za brdski biciklizam potreban vam je ne samo prikladan bicikl, već i osobna oprema, posebno kvalitetna kaciga, rukavice i cipele. Potrebna vam je i odjeća koja će vas dobro zaštititi u slučaju pada.
– Prije vožnje uvijek osigurajte ispravnost vašeg bicikla. Gume bi trebale biti dovoljno napumpane, lanac treba biti dovoljno podmazan, a kočnice moraju biti ispravne.
– Naučite se kretati brzo i pravovremeno. Inzistiranje na vožnji pri preniskoj brzini ili prekasna promjena brzine može vas brzo iscrpiti ili čak prisiliti na zaustavljanje.
– Brdski biciklizam ne započinje vožnjom bicikla po najvišem i najizazovnijem brdu na vašem području. Izazovne, strme staze s mnoštvom zavoja prikladne su za najbolje, ali ne za početnike. Prvo krenite uzbrdo manje strmim stazama za šetače i planinare.
– Uvijek kod sebe imajte vodu, mali set biciklističkog alata i mali pribor za prvu pomoć. Ne zaboravite svoj telefon!
– Informirajte druge o vašem planu vožnje i okvirnom vremenu dolaska.
– Ukoliko imate neku bolest (npr. dijabetes, problem sa srcem, epilepsiju ili sl.) i/ili pijete neophodne lijekove, napišite to na komad papira koji možete uložiti u svoju prvu pomoć da kao informacija budu dostupni kod spašavanja.

Speleologija

Speleologija

Speleologija je lijepa, ali i potencijalno opasna aktivnost koja može dovesti do unesrećenja. Zbog toga svima koji se namjeravaju baviti ovom aktivnošću preporučujemo završiti speleološki tečaj u nekoj speleološkoj udruzi i osposobiti se za kretanje po speleološkim objektima (penjanje i spuštanje po užetu), postavljanje užeta u jamama, samospašavanje i sl.

Prije odlaska u speleološki objekt recite svojoj obitelji ili prijateljima u koji speleološki objekt ste otišli, gdje se nalazi i koliko se namjeravate zadržati, kako bi oni u slučaju nepojavljivanja mogli alarmirati Gorsku službu spašavanja. Prilikom odabira speleološkog objekta vodite računa o svojoj psihofizičkoj pripremljenosti i tehničkoj osposobljenosti. Upoznajte se s hidrološkim značajkama objekta i pratite vremensku prognozu, npr. u proljeće i jesen kad su najobilnije oborine nemojte ići u ponore ili polupotopljene speleološke objekte. U morfološki komplicirane speleološke objekte (podzemne labirinte) idite ukoliko imate nacrt, iskustvo u podzemnoj orjentaciji ili u pratnji iskusnih speleologa.

Imajte na umu da je spašavanje iz speleoloških objekata logistički (velik broj spašavatelja i opreme), tehnički i fizički vrlo zahtjevno te da može trajati satima pa i danima.

Ukoliko vam navedeni savjeti ne pomognu, tu smo za vas – 24h dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini

063/063-999
0000

Godina osnivanja GSS HBŽ

00

Broj redovnih članova

0

Broj licenciranih gorskih spašavatelja

000

Spašenih života

Savjeti
Novosti

Novosti

Najnovije vijesti Gorske službe spašavanja stanica HBŽ.

Novosti
Kontakt

Kontakt

GSS HBŽ nije u mogućnosti odgovoriti na pozive u pomoć upućene preko e-maila ili društvenih mreža.
U slučaju nesreće, nazovite broj: 063/063-999.

SJEDIŠTE STANICE

Gorska služba spašavanja stanica HBŽ
Gabrijela Jurkića 16
80101 Livno, BiH
ID: 4281239810008

RADNO VRIJEME

24 sata dnevno
7 dana u tjednu
365 dana u godini

DONACIJE

Vaše donacije za podršku rada GSS HBŽ možete uplatiti na broj računa:
1544 6020 0443 4561

Za uplate iz inozemstva:
IBAN: BA391544602004434561
BIC/Swift: UPBKBA22

Hvala!

POZIV ZA HITNE SLUČAJEVE: 063/063-999

© 2024 GSS HBŽ. Sva prava pridržana.
Kontakt